Hutba o Lejletul-kadru

KadrDraga braćo,

Božijom voljom dani neumitno teku i  prolaze. Evo nas već u posljednjoj trećini mjeseca ramazana. Među brojnim vrijednostima koje nas čekaju u ovim vremenima jeste i Lejletu-l-kadr: Noć bolja od hiljadu mjeseci.

Poslanik, s.a.v.s., se u ovim noćima posebno predavao ibadetu. Iako su mu i izvan ramazana noge oticale od dugog stajanja u namazu, u posljednjim danima ramazana posebno bi bio aktivan. Ne bi znao za odmor, a kamoli za besposlicu, spominjao bi svoga Gospodara, činio mu dovu, klanjao obavezne i dobrovoljne namaze – nafile i postio. Noći je oživljavao i bio je noću aktivniji od mnogih danju.

I ne samo to, Poslanik, s.a.v.s., je tražio i od svih onih koji su u njegovoj blizini da se na sličan način ponašaju. Budio bi svoje ukućane, časne supruge i ukazivao im na značaj ovih trenutaka. Nije mogao podnijeti da neko od njegovih bližnjih u tim trenucima sveopće Božije milosti bude zaokupljen nečim drugim i da olahko propusti te Božije darove.

U vremenima kada zapadamo u sve veće i kompleksnije probleme političke, ekonomske, moralne, obrazovne, sigurnosne i svake druge naravi došlo je vrijeme da prestanemo optuživati druge za ovakvo stanje i da prekinemo s očekivanjima da će neko drugi riješiti naše probleme. Trebamo otvoreno pogledati sebi u lice i priznati da smo i sami dio tih problema i da ustanemo rješavati ih.

Najbolja prilika za „okretanje lista“ i sređivanje naših života jeste „Noć bolja od hiljadu mjesec“. Allah, dž.š., kaže:

Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr, a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci…“ (Sura Kadr)

Značaj Lejletu-l-kadra

 

Noć u kojoj je počela objava Kur’ana Muhammedu, s.a.v.s., jeste noć u kojoj su se najviše približili jedno drugome, Zemlja i nebo, svijet materije i svijet duhovnosti. Ova noć je tako velika jer ju je Allah, dž.š., odabrao da se u njoj počne  spuštati Njegova Riječ, u posljednjoj formi, Kur’anu, ljudima da bi im pokazala život dostojan čovjeka. To je početak isijavanja ovog Božijeg svjetla na čitav univerzum i širenja mira na ljudsku savjest, život i zajednicu.

Kao najznačajnija noć u povijesti ovoga svijeta Lejletul-kadr je bremenita brojnim vrijednostima, od kojih izdvajamo najbitnije:

1. Noć sudbine

Ovo je noć kojoj Zemlja nije vidjela ravne po veličini, značaju i utjecaju na život čovječanstva. Božija riječ, koja je pravilno shvaćena i najozbiljnije primjenjivana u životu od Allahovog Poslanika, njegovih ashaba i kasnijih sljedbenika, promijenila je sudbinu čovječanstva. Lejletu-l-kadr 610. god. po rođenju Isaa, s.a., snažno je utjecala na povijest ljudskog roda. Kakav će utjecaj imati danas zavisi od nas!

U ovoj noći se utvrđuje sudbina čovjeka, njegov rok življenja, opskrba, hoće li biti siromašan ili bogat, kako će živjeti, kakva iskušenja imati, u čemu će uspjeti, a u čemu neuspjeh i krah doživjeti… Ali se isto tako određuje i sudbina čitavih naroda i civilizacija.  Allah, dž.š., kaže:

„…meleki i Džibril, s dopuštenjem Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake…“

2. Noć časti

Ova noć istovremeno pokazuje čast čovjeka. On je dostojan da primi i sasluša Riječ Allahovu i sposoban je pretočiti u svoj život. Ove noći također je obznanjeno da čovjek ne robuje nikome drugome nego samo Allahu, dž.š., što mu daje slobodu, širinu i najveću počast!

3. Noć moći

Osoba koja se otvori Kur’anu, koja ga redovno uči, pa i ove noći, razumijeva ga i primjenjuje u životu je živa, pronicljiva, aktivna i odgovorna. Onaj čije je biće prožeto Kur’anom posjeduje duhovnu snagu koja mu daje samopouzdanje da hrabro i nepokolebljivo ide kroz život. Takve osobe ne znaju reći „ne mogu“, nego vrlo često govore: „S Božijom pomoći sve se može postići!“

4. Noć znanja

Poznato je da onaj ko ima informaciju ima moć. Kur’an od nas traži da budemo obrazovani i informirani. Bez obzira na godine života traži se konstantno učenje i obrazovanje, profesionalno i vjersko. Ne zanemarimo Kur’an, ako ga ne znamo učiti, potrudimo se, bez obzira koliko godina imali, da počnemo učiti kur’ansko pismo. Nezamislivo je da se smatramo muslimanima, a da nismo pokušali naučiti učiti Božije Riječi.

Kod nas je u Islamskoj zajednici BiH Lejletu-l-kadr je i noć mektebske nastave. Ovo je trenutak da se iskreno preispitamo koliko se trudimo da naša djeca idu u mekteb i koliko nam je stalo da budu poučeni osnovnim duhovnim i moralnim vrijednostima islama. Trud oko slanja djeteta da bi se izgradilo u duhovno snažnu, čestitu i obrazovanu ličnost je daleko manji od truda da se ono preodgoji i zbrine ako krene, ne daj Bože, stranputicom!

5. Noć mira

Kako ljudi zaboravljaju na Allaha, dž.š., tako se u njih uvlači nemir, nesigurnost, postaju skloniji depresiji i stresu.

Kur’an dariva čovjeku mir:

  • mir savjesti: on je svjestan svoje nemoći i Božije svemoći, svoje grešnosti i Božijeg  htijenja za praštanjem;
  • mir kuće: samo oni koji su uistinu svjesni Boga grade harmoniju i lijepi život u svojoj porodici;  i
  • mir društva: uvažavanje drugog, kao sina ili kćeri Ademove, s.a., nastojanje ulaganja svojih potencijala u ono što je pozitivno i korisno, organizirani i dobro isplanirani rad, odgovoran odnos prema vremenu, kako ga kvalitetno trošimo, to su putevi uspostave zdravog društva, a samim tim i mira u njemu. A Allah, dž.š., za Lejletul-kadr kaže: …sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane…“

6. Noć dove

U ovoj noći bezbroj meleka silaze na Zemlju. Kapije nebeske su širom otvorene i, kao ni u jednom drugom trenutku dove ove noći bivaju uslišane. Iskoristimo to! 

Šta još činiti u ovoj noći?

Nije dovoljno samo shvatiti i razumjeti pravu prirodu ove noći. Srce treba da se divi i žudi ka tome da makar malo okusi slasti doživljaja ove noći. Lejletu-l-kadr treba osjetiti i doživjeti u njezinoj punini cijelim svojim bićem.

Ove noći trebamo analizirati naše stanje, zapitati se u čemu griješimo, koji su nam nedostaci. Iskreno se obratiti Allahu, dž.š., da nam grijehe oprosti da bez tih opterećenja iz prošlosti nakon ramazana počnemo novi život.

Učiti Kur’an i to s razumijevanjem, ako ne razumijemo arapski jezik, učiti i prijevod. Učiti Kur’an kao da se nama, sada, ovdje, u Bosni i Hercegovini, objavljuje!

Također, lijepo je određeno vrijeme provesti u klanjanju dobrovoljnog namaza – nafile. Pokazati i time da se u životu ne zadovoljavamo minimumom, nego da osjećamo potrebu i želju da u razgovoru s Uzvišenim Gospodarom budemo što duže, posebno u ovim mubarek trenucima.

Nakon toga, posvetiti se učenju različitih oblika zikra, a sve završavati činjenjem dova, prije svega onih koje su spomenute u Kur’anu i sunnetu, a onda iskazati i ono što nam na duši leži i što nam otežava život. Allah, dž.š., je Svemoćan, a Muhammed, s.a.v.s., je o Njemu rekao „da je On stidan i plemenit i stid Ga je kada mu Njegov rob digne ruke da mu ih vrate prazne, bez ičega!“ (Et-Tirmizi, Sunen, br. 3.479.)

Posebno te noći Allahu, dž.š., treba upućivati dovu koju je Poslanik, s.a.v.s., preporučio svojoj časnoj supruzi, Aiši, r.a.:

ALLAHUMME INNEKE ‚AFUVVUN KERIMUN, TUHIBBU-L-‚AFVE FA’FU ‚ANNI.

„Allahu moj, zaista Ti praštaš i plemenit si, voliš praštati, pa oprosti mi!“ (Et-Tirmizi, Sunen, br. 3.435)

Ovo ne može značiti, niti ikada znači da je bitno samo ovu noć provesti u ibadetu, a da nakon toga možemo kroz cijelu godinu raditi šta hoćemo i neodgovorno se ponašati. Nigdje kao u islamu nije naglašen kontinuiran i istrajan rad na putu dobra. Muslimani su počeli nazadovati kada su se zadovoljili da samo rijetke trenutke kvalitetnije iskoriste, a svo drugo vrijeme da ljenčare i u besposlici provode. Ova je noć tu da nam da jači impuls i poticaj da u nastavku godine budemo čestitiji i predaniji onome što radimo.

Ako je Božija Riječ uspjela ozbiljnom primjenom od Poslanika, s.a.v.s., ostvariti takav preporod ljudskog društva u 7. stoljeću na području Arabijskog poluotoka, a kasnije i šire, zar to ne može danas u 21. stoljeću gdje god ima muslimana?!

Itekako da može i to postići, između ostalog, na slijedeći način:

  • izbjegavanjem formalnosti u obavljanju islamskih propisa: neka naš namaz bude intimni razgovor s našim Gospodarom,post ustezanje cijeloga bića od svega što je negativno i prezreno, zekat čišćenje imovine, ali i naših duša od pohlepe, osjećaja samodovoljnosti i nebrige za drugima, hadždž prilika da osjetimo bliskost s najodabranijim ljudima koji su hodili ovom zemljom, Ibrahimom, s.a., i Muhammedom, s.a.v.s, ali i da osjetimo stvarni potencijal muslimana danas;
  • konstantnim nastojanjem da budemo obrazovaniji u Vjeri, ali i u onome što je naša profesionalna obaveza;
  • uspostavljanjem harmonije u porodici, a bratskih odnosa među muslimanima;
  • nastojanjem da sve što radimo činimo perfektno, s jasnim ciljem, isplanirano i s oslanjanjem na Allaha, dž.š., bez aljkavosti, neozbiljnosti i improvizacija.

Ebu Hurejra, r.a., prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Došao vam je ramazan, mubarek mjesec. Allah, dž.š., vam je u njemu propisao post. U njemu se otvaraju vrata neba, zatvaraju vrata Džehennema i okivaju šejtani, nepokorni Allahu. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci. Ko bude uskraćen za njezino dobro, uistinu je uskraćen!“ (En-Nesai, Sunen, br. 2.079.)

Na globalnom planu ova noć je bolja od hiljadu mjeseci, a hoće li to biti na našem pojedinačnom planu sudbonosna noć, noć prekretnice u našem životu, noć našeg buđenja, aktiviranja, žustrog kretanja naprijed, ili još samo jedna obična noć u nizu, to zavisi od nas!

Da nam Allah, dž.š., u ovim mubarek danima i noćima očisti dušu, prosvijetli um, otvori oči i osnaži volju da odvažnije krenemo putem našeg uspjeha!

Amin!

(Četvrta hutba, Ramadan 1432./2011.)