Kurban

kurban_slika

Kurban je vrsta ibadeta koja podrazumijeva žrtvu određene vrste životinja, brava i goveda u određeno vrijeme s ciljem približavanja Allahu, dž.š.

Ova vrsta ibadeta je vadžib, a ustanovljena je naredbom Kur’ana i Hadisa Božijeg Poslanika.

Uzvišeni veli: „Zaista smo ti mi dali najveće dobro, ovog i budućeg svijeta. Pa kla­njaj svome Gospodaru i kolji kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.“ (El-Kevser, 1-3)

„Do Allaha neće stići njihovo meso ni njihova krv, nego će do Njega stići vaša bogobojaznost. Tako vam ih je On potčinio da veličate Allaha zato što vas je uputio na Pravi put. I obraduj dobročinitelje.“ (El-Hadždž, 27)

„Reci, Moja molitva, moj kurban, moj život i moja smrt pripadaju samo Allahu Gospodaru svjetova.“ (El-En’am, 162)

Ebu Rafi, r.a., prenosi da je Božiji Poslanik, a.s., kada bi kupovao kurban, tražio da izabere najljepšeg, a kada završi sa hutbom na Bajram, izabrao bi od dva kupljena kurbana jednog i sobom ga zaklao izgovarajući: „Bože, ovo je od mog čitavog ummeta, za svakog onog ko svjedoči da si Ti samo Jedan i ko svjedoči meni da sam prenio Objavu“, a potom bi uzeo drugog i sobom ga zaklao izgovarajući: „Ovo je od Muhammeda i Muhammedove porodice.“

Kada su upitali Poslanika, a.s., šta predstavljaju ovi kurbani, odgovorio je: „Sunnet vašeg oca Ibrahima, a.s.“ Upitali su: „A šta mi od tih kurbana do­bijemo?“ Odgovorio je: „Za svaku dlaku kurbana piše vam se dobro djelo.“ Upitali su: „A šta ako je vuna?“ „I za svaku dlaku vune piše vam se dobro djelo.“

„Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, a to ne uradi neka se ne pri­bližava našem džematu.“

„Neka niko ne kolje kurbana dok ne klanja bajram-namaz.“ (Buhari, Mu­slim)

Mudrost propisivanja kurbana

Ovom vrstom ibadeta postiže se:

  1. udovoljenje Božijoj naredbi, odnosno slijeđenje prakse Božijeg Posla­nika;
  2. oživljavanje prakse Ibrahima, a.s., i sjećanje na njegovu spremnost da žrtvuje ono što najviše voli, sina Ismaila, kao i spremnost Ismaila, a.s., da žrtvuje najviše što ima, život;
  3. socijalno zbrinjavanje ugroženih u islamskoj zajednici, briga prema njima da se bajramski dani provedu u potpunoj sreći i zadovoljstvu, kao i po­vezivanje i učvršćivanje odnosa unutar rodbinskih i prijateljskih krugova;
  4. zahvala Allahu, dž.š., na opskrbi i blagodatima kojima nas je počastio.

Vrste kurbana

Postoje više vrsta kurbana, i to:

  • redovni kurban koji se kolje svake godine, o ovoj vrsti kurbana se govo­ri u daljem tekstu;
  • zavjetni kurban, koji se kolje nakon ispunjenja datog zavjeta, kao napri­mjer: „Zaklat žu kurban ako mi projekat uspije“; nakon što je projekat uspio, dužnost je ispuniti zavjet i zaklati kurban, ova vrsta kurbana se mora u po­tpunosti podijeliti;
  • kurban po oporuci, što znači ako jedan ili oba roditelja ostave u emanet svojoj djeci ili se u testamentu vakifa spominje da se za njeg nakon smrti kolje kurban, ova vrsta kurbana se također u potpunosti dijeli;
  • kurban koji se kolje u sklopu propisa nijjeta hadža, temetu`, kiran (he­djun).

Ko je obavezan klati kurban

Zekat i kurban su dvije islamske obaveze koje muslimani ne samo da sla­bo poznaju, nego ih vrlo malo prakticiraju. Prema islamskim propisima, sva­ki musliman i muslimanka koji posjeduju određenu količinu imovine (nisab) na dan Bajrama dužni su da godišnje kolju kurban.

Šta se može zaklati kao kurban

Kurban može biti goveče, vo, bik ili krava, bravče, ovan, ovca, koza, jarac. Za goveče je uvjet da je napunilo dvije godine. U ovu vrstu kurbana može se udružiti do sedam osoba pod uvjetom da su svi zanijjetili kurban, dok bravče ne smije biti mlađe od godinu dana, osim ako po izgledu, veličini i težini odgovara onom od godinu dana. U svakom slučaju, prilikom kupovi­ne i odabira treba paziti da kurban nema određenih nedostataka i mahana.

Za kurban se ne može zaklati bravče ili goveče koje ima jednu od slje­dećih fizičkih mahana:

  • ako je slijepo u oba ili u samo jedno oko,
  • ako je hromo i mršavo da ne može doći na mesto klanja,
  • ako mu je obrezano pola uha i repa, ali ako je rođeno zakržljalih ušiju ilirepa – može,
  • ako je odbijen rog tako da povređuje moždani živac,
  • ako je bolesno da neće preživjeti,
  • ako je polomljenih zuba ili odsječenog vimena da ne može hraniti mla­dunče.

El-Bera ibni Ajib, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: „Četvero nije dopušteno klati za kurban: ćoravu životinju čija je sljepoća jasna, bolesnu životinju čija je bolest jasna, hromu životinju čija je hromost jasna i životinju slomljene kosti na koju se ne može oslanjati.“

Alija, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., zabranio da kurban bude oštećenog uha, slomljenog roga više od četvrtine ili da nema veći dio uha ili roga.

Ako nakon kupovine primijeti jedan od spomenutih nedostataka vjernik je dužan da kurban zamijeni, ako pak nije u mogućnisti zbog siromaštva i takav kurban je valjan.

Vrijeme kanja kurbana

Vrijeme klanja kurbana počinje nakon klanjanja bajram-namaza i traje do pred zalazak Sunca trećeg dam Bajrama.

Muhammed, a.s., veli: „Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, onda je to samo meso koje je podijelio svojoj porodici.“ (Buhari)

Džundub ibni Sufjan je rekao: „Jednom prilikom sam klanjao bajram ­namaz za Poslanikom i kada je završio namaz, vidio je nekoliko zaklanih kurbana, pa je rekao: „Ko je zaklao kurban prije namaza, neka sada zakolje drugi, a ko nije, neka sada kolje u ime Allaha.“ (Buhari)

Način klanja kurbana

Ranije smo kazali da je kurban vrsta ibadeta, pa je stoga neophodno da onaj ko kolje kuban to lično uradi, kao i sve ostale vrste ibadeta. To je praksa Božijeg Poslanika, i on je lično klao kurban za sebe, porodicu i cijeli Um­met.

Džabir prenosi: „Kada bi Muhammed, a.s., klanjao bajram-namaz, tada bi proučio hutbu, odmah bi naredio da se dovedu njegovi kurbani, koje bi za­klao izgovarajući: „U ime Allaha, Allah je najveći! Ovo je kurban za mene i za onog od mo­jih sljedbenika koji nije kurban zaklao.“

Aiša, r.a., prenosi kako je Poslanik, a.s., klao kurban: „Muhammed, a.s., bi naredio da mu se dovede kurban na mjesto gdje će ga zaklati. Kada mu je do­veden rogat ovan, crnih nogu i ispod trbuha, crnih očiju, zatražio je da mu do­nesu oštar nož. Nakon toga bi povalio ovna i izgovarao: ‚U ime Allaha, Bože, Ti primi ovaj ibadet od Muhammeda, njegove porodice i svih sljedbenika.’“

Lijepo je prilikom klanja kurbanu povezati noge, povaliti ga na lijevu stranu i okrenuti prema Kibli, naoštriti nož i obazrivo postupati. Poslanik je govorio: „Allah je naredio da se čini dobročinstvo prema svakom i svačemu, ako se nečemu oduzima život, činite to na obazriv način, ako koljete kurban, koljite ga pažljivo. Naoštrite dobro svoje noževe, olakšajte kurbanu i ne mučite ga.“ (Muslim)

Najbolje je da čovjek svojom rukom izvrši klanje, a ako nije vičan tom poslu ili se boji, to će povjeriti stručnoj i pobožnoj osobi. Svakako da će biti prisutan prilikom izvršavanja tog čina. Poslanik, a.s., rekao je kćerki Fatimi: „Idi i prisustvuj klanju svoga kurbana, sa svakom njegovom kapi krvi bit će ti oprošten svaki grijeh koji si počinila!“

Prilikom klanja treba paziti da se oštrim nožem presijeku dvije glavne kr­vne žile, dušnik i grkljan.

Ebu Davud prenosi da je Poslanik, a.s., prije klanja kurbana klanjao dva rekata nafila-namaza.

Podjela kurbanskoga mesa

U ovoj vrsti ibadeta ogleda se i socijalni momenat, njime se želi pomoći ugroženo stanovništvo u danima opće radosti i raspoloženja.

Uzvišeni veli: „Da bi koristi imali i da bi u odredene dane prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite siromaha gladnog.“ (El-Hadždž, 28)

Poslanik, a.s., veli: „Jedite od kurbana, zadržite za sebe i podjelite sada­ku.“ (Muslim)

U prethodnom ajetu i hadisu navodi se određena količina koja se zadržava za sebe i porodicu, kao i količina koja se dijeli. Meso od ove vrste kurbana se dijeli na tri dijela: jedna trećina porodici, druga trećina prijatelji­ma i ostatak ugroženim i potrebitim.

Ibni Abbas prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: „Trećinom neka čovjek na­hrani svoju porodicu, drugom trećinom neka nahrani svoje komšije i neka treću trećinu podijeli potrebitima, na taj dan.“

„Jedite, nahranite druge i ostavite što pretekne.“ (Buhari, Muslim)

Dopušteno je podijeliti cijeli kurban, u nuždi dopušteno ga je zadržati ci­jelog, ali nije dopušteno prodati ništa od njega.

(Poglavlje iz knjige „FIKH, udžbenik za medrese“ Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2001. god.)