Posljedice neopravdanog i namjernog prekida ramazanskog posta – keffaret

Abu Dhabi ReligionRamazanski post je jedan od pet temeljnih ibadeta u islamu. Postiti mjesec ramazan je obaveza svakom muslimanu i muslimanki koji ispunjavaju predviđene uvjete (punoljetnost, mentalno i fizičko zdravlje). Strogo je zabranjeno (haram) narušiti svetost (hurmet) ramazanskog posta, te neopravdano i namjerno prekinuti, tj. pokvariti post, na bilo koji način. U slučaju da se i pored potvrđene zabrane desi da neko počini ovaj teški grijeh, Šerijat je predvidio određene sankcije. Sama činjenica da su, pored ahiretskih, propisane i ovozemaljske sankcije za skrnavljenje hurmeta ramazanskog posta, ukazuje da se doista radi o teškom prijestupu djelujući na taj način i preventivno kao faktor odvraćanja od ovog grijeha.

 

Šta uzrokuje obavezu keffareta

 

Konzumiranje hrane ili pića, ili činjenje djela koje kvari post može biti namjerno i nenamjerno, u zaboravu ili grješkom, opravdano ili neopravdano.

U slučaju da se gore spomenuto učini u zaboravu post neće biti pokvaren zbog odsustva namjere narušavanja hurmeta ramazanskog posta. Na ovo upućuje hadis:

„Ko zaboravi da posti pa jede ili pije, neka nastavi postiti, to ga je Allah nahranio i napojio.” (Zabilježili su ga autori Šest zbirki, izuzev Nesaija. Vidi, Nejlu’l-evtâr, I, 206)

Ukoliko se navedeno desi grješkom, ili opravdano, zbog bolesti, putovanja i drugih opravdanih razloga, obaveza je napostiti tako prekinuti post dan za dan.

Za namjerno neopravdano kvarenje ramazanskog posta konzumiranjem hrane i pića, ili spolnim odnosom, propisan je, osim obaveze napaštanja dotičnog dana, i keffaret. Ovo je stav hanefijskih i malikijskih pravnika.

Šafijski i hanbelijski pravnici smatraju da je obaveza keffareta vezana samo za kvarenje posta namjernim spolnim odnosom.

 

Osnova obaveznosti, pravna priroda  i vrste keffareta

 

Keffaret je, dakle, jedna vrsta kazne za namjerno neopravdano skrnavljenje hurmeta ramazanskog posta. Osnovu za ovaj propis nalazimo u hadisu Allahovog Poslanika, s.a., koga prenosi ashab Ebu-Hurejre, r.a., a u kojem se navodi:

„Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku, s.a., i rekao mu:

– Upropašten sam, Allahov Poslaniče!

„A šta te je to upropastilo?” – upita ga Poslanik.

– Imao sam odnos sa ženom po danu u ramazanu.

Upita ga Poslanik, s.a.: „Možeš li osloboditi roba?”

Reče: – Ne!

„Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno?” – pita ga dalje Poslanik, s.a.

– Ne! odgovori čovjek.

„Imaš li čime nahraniti šezdeset siromaha?”

– Nemam! odgovori čovjek.

Potom je Poslaniku, s.a., donesena posuda u kojoj je bilo oko petnaest sa‘a hurmi. „Evo podaj to kao sadaku” – reče mu Poslanik.

– Je li na siromašnije od nas? – ponovo upita ovaj. – U ovom mjestu niko nije u većoj potrebi od nas!

Poslanik, s.a., se tada nasmijao da mu se ukazala bjelina zuba i reče: „Idi i nahrani sa time svoju porodicu!” (Zabilježili su ga autori Šest zbirki. Vidi, Nejlu’l-evtâr, IV, 214)

Zakonski razlog propisa keffareta (‘illetu’l-hukm), prema hanefijskim i malikijskim pravnicima, jeste skrnavljenje svetosti ramazanskog posta, pa se propis obaveznosti keffareta proteže analogijim i na skrnavljenje hurmeta ramazana i posta konzumiranjem hrane i pića. Ostale pravne škole smatraju da je zakonski razlog norme skrnavljenje hurmeta ramazana i posta spolnim odnosom, a ne bilo čime i na bilo koji način. U pitanju je, dakle, najgrublji vid skrnavljenja, a ne bilo koji oblik skrnavljenja. Zato dotične škole obavezu keffareta vežu isključivo za kvarenje ramazanskog posta spolnim odnosom.

Keffaret je s jedne strane kazna, a s druge ibadet. Kazna je obzirom na obaveznost izvršenja koje je vezano za učinjeni prijestup, dok je ibadet obzirom na samo izvršenje, budući da se izvršava postom ili davanjem sadake, a ta djela su ibadet.

U gore navedenom hadisu jasno je naveden redoslijed i vrste, odnosno sadržaj keffareta. Poslanik, a. s., je na prvome mjestu spomenuo oslobađanje roba. Kako danas nema robova, te nije moguće ispoštovati ovu odredbu, onda slijedi prva alternativa, a to je post šezdeset dana uzastopno. Ukoliko osoba ne bi bila u stanju izvršiti ovu obavezu slijedi druga alternativa, a to je nahraniti šezdeset siromaha. Svakome siromahu dati koliko je iznos sadekatul-fitra za jednu osobu.

Na osnovu činjenice da se u hadisu ne navodi da je Poslanik, s.a., naredio prijestupniku da izvrši keffaret i za suprugu (iako je u toj situaciji postojala potreba za pojašnjenjem ove odredbe), jer je i njen post pokvaren, većina pravnih škola (hanefijska, šafijska i hanbelijska) smatra da nije obavezan keffaret za ženu koja bude primorana od njezinog supruga na spolni odnos tokom ramazanskog posta. Malikijski, kao i jedna grupa šafijskih pravnika, smatraju da je suprug u tom slučaju dužan izvršiti keffaret i za suprugu, budući da su dva posta pokvarena spolnim odnosom. 

 

Umnožavanje keffareta umnožavanjem kvarenja posta

 

Ukoliko bi se spolni odnos ili konzumiranje hrane i pića ponovili prije izvršenja keffareta za prvi prijestup, u istom danu, dovoljan je jedan keffaret, a ako je ponavljanje prijestupa bilo u drugom danu, onda je obavezno onoliko keffareta koliko je dana posta oskrnavljeno prema mišljenju većine pravnih škola. Prema hanefijskom mezhebu dovoljan je jedan keffaret za sve prijestupe ako za ranije prestupe nije već učinjen keffaret, budući da jedan keffaret apsorbuje ostale, poput kazni iz domena hududa u slučaju ponavljanja djela ako prijestupnik nije kažnjen za prethodne prijestupe. Ukoliko osoba ne bude sposobna da izvrši keffaret, obaveza izvršenja prelazi u dug koji traje dok se ne izvrši. Kod određivanja vrste keffareta, u obzir se uzima stanje osobe u momentu izvršenja.

 

Pojava opravdanog razloga (uzur) nakon namjernog kvarenja posta

 

Ako bi se nakon namjernog neopravdanog kvarenja posta pojavila neka isprika zbog koje je dozvoljeno prekinuti post, poput bolesti ili putovanja, neće se ugasiti obaveza keffareta prema mišljenju većine pravnika, jer je isprika nastala nakon nastanka obaveze pa je ne može ni poništiti.

Hanefijski pravnici smatraju da se obaveza keffareta gasi ukoliko je nakon kvarenja posta žena dobila hajz ili nifas ili se osoba razboljela, dok poduzimanje putovanja ne anulira obavezu keffareta. Budući da se dan ne može posmatrati parcijalno sa aspekta ustanovljenja i poništenja obaveze keffareta, postoji sumnja, smatraju hanefijski pravnici, u postojanje obaveze nastale početkom dana zbog nastale isprike krajem dana. Stav većine pravnika je logičniji i bliži duhu Šerijata budući da je prijestup koji povlači za sobom obavezu keffareta učinjen, obaveza je nastala i kasniji nastanak uzura/isprike ne može je poništiti.