Kamila

kamel1„Pa zar neće pogledati kamilu, kako je stvorena?“ (Kur’an, El-Gašije, 17-21)

Izvan svake je sumnje da sva bića reflektiraju beskrajnu moć i znanje svog Stvoritelja. Ovo je izraženo u brojnim ajetima Kur’ana, gdje se ističe da je sve što je Allah stvorio, znak, simbol ili upozorenje.

17.-ti ajet sure El- Gašije govori nam o jednoj životinji, o kojoj treba pažljivo razmisliti i ispitati je, a to je kamila.

Jedna specifična karakteristika kamile jeste njena tjelesna struktura, na koju ne utječu ni najoštriji uslovi života.

Njeno tijelo ima takve osobine da ona može danima živjeti bez imalo hrane i vode, i može putovati sa teretom do nekoliko stotina kilograma na leđima. Mnogobrojne karakteristike kamile dokazuju da je ova životinja stvorena za naročito suhe klimatske uslove, i data u službu čovjeka.

„Uistinu! U izmjeni noći i dana, i onom što je stvorio Allah na nebesima i Zemlji, znaci su za ljude koji se boje.“ (Kur’an, Junus, 6)

 

Stopala pogodna za sve tipove tla

 

Stopala kamile sastojc se od dva palca sastavljena pomoću elastične spojnice. Ova struktura koja omogućava životinji da čvrsto prijanja za zemlju sastoji se od 4 mesnate lopte, što je jako pogodno za sve vrste zemljišnih uslova.

Nokti na palčevima štite stopalo od potencijalnih oštećenja, koja mogu nastati kao rezultat udara. Koljena su joj pokrivena kalusom sastavljenim od kože tvrde i debele kao rog. Kada životinja liježe na vrući pijesak, ova struktura je štiti da se ne povrijedi.

 

Grba kao skladište hrane

 

Kamilina grba u obliku naslage masnoća daje hranu životinji periodično u vremenu gladi. Sa ovim sistemom kamila može živjeti tri sedmice bez vode, gubeći 33% od svoje težine. Pod istim okolnostima ljudsko biće bi izgubilo 8% od svoje težine i umrlo bi u roku od 36 sati, gubeći u potpunosti vodu iz svoga tijela.

 

Krzno kao toplotni izolator

 

Njeno krzno sastoji se od debelih čvrsto zbijenih dlaka, koje, ne samo da štite tijelo životinje od smrzavanja i izgaranja, nego takoder eliminišu višak vode iz tijela. Sa svojom debelom dlakom kamile u Aziji mogu preživjeti temperature i do +50 °C u ljetnom periodu i do -50 °C u zimskom periodu.

 

Glava zaštićena od pijeska – Zaštita od vihora i pješčanih oluja

 

Oči kamile imaju dvoslojne očne trepavice. Trepavice imaju jedan izvanredan mehanizam. U slučaju opasnosti automatski se zatvaraju. Na ovaj način čestice prašine ne mogu nikako dospjeti u oko životinje. Trepavice međusobno djeluju kao zamka i štite oči životinje od prejakih pješčanih oluja. Sem toga kamile mogu zatvoriti svoje nozdrve da ne dozvole ulazak pijeska.

Nos i uši su joj pokriveni dugačkom dlakom, što je štiti od pijeska i prašine.

Dugački vrat joj omogućava da se hrani lišćem sa drveća visokog i do tri metra. Hrani se čak i trnjem.

 

Izvanredna otpornost na žeđ i glad

 

Kamile mogu živjeti bez imalo hrane i vode osam dana pri temperaturi od 50 °C. U ovom periodu ona gubi 22% svoje tjelesne težine. Dok bi čovjek bio blizu smrti ako bi izgubio tjelesnu tekućinu jednaku 12% tjelesne težine, mršava kamila može preživjeti sa istim gubitkom vode do 40% tjelesne težine. Drugi razlog njene otpornosti na žed jeste mehanizam koji kamili omogućava podizanje unutarnje temperature na 41 °C. Zahvaljujući ovome životinja zadržava gubitak vode na minimalnom nivou u krajnje vrućim pustinjskim uslovima. One također mogu smanjiti unutrašnju tjelesnu temperaturu do 30 °C u hladnim pustinjskim noćima.

 

Izuzetno iskorištenje vode

 

Deve mogu popiti oko 130 litara vode za samo 10 minuta, što je oko 1/3 njihove težine. Sem toga one imaju sluznu strukturu na njihovom nosu, koja je 100 puta veća nego kod čovjeka. Sa ovim velikim zakrivljenim nosnim sluznicama deve mogu zadržati 66% vlažnost zraka koji udiše.

 

Maksimalna korist od hrane i vode

 

Većina životinja umire trovanjem kada urin akumuliran u njihovim bubrezima uđe u krv. Ipak, deve maksimalno koriste vodu i hranu propuštajući urin više puta kroz jetru. I krv i ćelijske strukture deve su specijalizirane da omoguće ovoj životinji da preživi duge periode bez vode u pustinjskim uvjetima.

Zidovi njihovih ćelija imaju specijalnu strukturu koja onemogućava preveliki gubitak vode. Nadalje, sastav krvi je napravljen tako da ne dopušta nikakvo usporenje u cirkulaciji, čak ni onda kada se nivo vode u kamilinom tijelu spusti na minimum. Sem toga, količina enzima albumena koji pojačava otpornost na žed nalazi se u mnogo većim količinama u kamilinoj krvi nego kod drugih živih bića.

Grba je drugi snažan pomagač devi. Jedna petina kamiline ukupne tjelesne težine nalazi se u grbi. Uskladištenje masnoća u grbi u samo jednom dijelu kamilinoga tijela sprečava lučenje vode iz čitavog tijela, što je zavisno od masnoća. Ovo dopušta kamili da koristi minimalnu količinu vode.

Mada kamila sa grbom može konzumirati 30-50 kg hrane na dan, u oštrim uslovima ona može preživljavati jedan mjesec sa samo dva kg trave dnevno. Kamile imaju veoma jake, nalik na gumu, gubice, koje im dopuštaju da jedu trnje, dovoljno oštro da probode debelu kožu. Nadalje, njen stomak se sastoji od 4 komore i veoma jakog probavnog sistema, kojim ona probavlja sve što pojede. Ona se čak može hraniti materijalima poput kaučuka, koji se nikako ne može smatrati hranom. Očito je koliko je ovaj kvalitet dragocjen u tako surovim klimatskim uslovima.

 

Zaštita od vremenskih uslova gorenja i smrzavanja

 

Debela i neprobojna dlaka na kamilinom tijelu sprečava jaku sunčevu svjetlost da dospije do kože životinje. To je također održava toplom u uslovima smrzavanja. Pustinjske kamile su otporne do visokih temperatura čak i do +70 °C, a dvogrbe kamile mogu preživjeti niske temperature i do -50 °C. Ova vrsta kamila može preživjeti i na velikim nadmorskim visinama (do 4000 m).

„Zar ne vidite da je Allah za vas potčinio šta je na nebesima i šta je na Zemlji, i upotpunio vam blagodati Svoje svana i iznutra? A od ljudi je ko raspravlja o Allahu bez znanja i bez Upute, i bez Knjige osvjetljavajuće.“ (Kur’an, Lukman, 20)

U svjetlu iznesenih informacija postavimo sebi pitanje: da li je kamila sama sebe prilagodila za život u pustinjskim uslovima?

Da li je ona sama sebi načinila sluznice u svom nosu, ili grbu na svojim leđima? Ili da li je ona sama sebi stvorila takvu strukturu očiju i nosa da se štiti od vihora i pješčanih oluja?

Je li ona sama zasnovala svoju ćelijsku strukturu i krv na principu da beskorisno ne izgubi ni malo vode? Da li je ona sama sebi izabrala tip dlake, koja pokriva njeno tijelo? Je li ona sama sebe pretvorila u pustinjsku lađu?

Kao i svako drugo živo biće kamila sigurno ništa od ovoga nije sama učinila. Kur’anski ajet, koji kaže „Zar neće pogledati kamilu kako je stvorena?“ pojašnjava stvaranje ove izvanredne životinje na najbolji način.

Kao i sva druga živa stvorenja kamila je također obdarena mnogim posebnim kvalitetima, a zatim data na Zemlju kao znak od Stvoritelja svih stvorenja.

Pošto je stvorena sa takvim superiornim fizičkim osobinama, dato joj je da služi ljudima. A što se tiče ljudi, njima se naređuje da gledaju slična čuda stvaranja u univerzumu i obožavaju samo Stvoritelja svih bića, a to je Allah dž.š.

 

(Poglavlje iz knjige: „KUR´AN ISPRED NAUKE I CIVILIZACIJE“, Mustafa Mlivo, dipl. ing.)